Preveliko dokazivanje ljubavi kao problem

11:29 Insajder 0 Comments

Oboje pričaju o ljubavi i dobroj seksualnoj vezi i tu, naizgled, nema nikakvih razloga za tenzije. Ali suviše često dolazi do nesporazuma, ona ga napada govoreći o nekom pritisku, a on o tome kako nema razloga da joj ne iznese svoje osjećaje. On je ubijeđen da to svako želi, a posebno žene.
Treba dodati da dobre riječi dobro djeluju, ali mislila sam da je normalno osjetiti mjeru u svemu. Kao u muzici, jedna ista nota, bez pauza, ma kako bila dobra ne daje osjećaj harmonije. U stvari, u bilo kojoj ljudskoj radnji, mjera i ritam daju osjećaj kvaliteta. Ovaj par se nasukao već u prvim plovidbama. Klaudija osjeća da nešto u njegovoj priči ne dovodi do onog zadovoljstva koje ona očekuje, ali ne može da uhvati nit toga nečega i onda počinje da "ludi", kako on to kaže. On njoj dobro odgovara kao osoba s kojom se može pohvaliti, dobro izgleda, dobro se ponaša u društvu. On je elegantan, inteligentan, školovan i u krevetu je mali mađioničar.
Pitanje je, ako su svi elementi za uspjeh tog para poredani, zašto onda ta igra ne uspijeva kako bi trebalo.
Ima razloga da kažem da Klaudija traži često razloge za svađu jer jednostavno ona se boji svojih emocija i ne želi da im podlegne. Ona se definiše kao hrabra i odlučna i poslije propalog braka i još jedne propale veze zaklela se da se više neće zaljubiti i da više niko neće biti u stanju da je zavede.
Ali, eto, neki čudni vjetar u čudnom odmoru na moru potjerao ih je jedno drugom u zagrljaj. Sve ono što joj se sviđa kod njega, onog momenta kad se digne iz kreveta, nađe najedanput razloge za svađu. On pada u krizu i tada je razgovor sa trećim njemu neophodan jer kaže da je ne razumije. Njegove su namjere iskrene, on je voli i to joj dokazuje i iskazuje na sve načine.
Probam da mu objasnim da je "preveliko dokazivanje" ljubavi ipak dokaz nekih strahova i može da zvuči baš suprotno, neubjedljivo. Nešto što se deset puta na dan podvlači kao: "ljubavi", "zlato", "ljepoto", daje možda na mah neki lijep zanos, ali kad se dignemo na noge i koristimo glavu kao centralu svih unutrašnjih vibracija nešto nas podstakne da posumnjamo. Da li su to samo naši stari strahovi, neki naši intimni doživljaji koje smo bacili davno u podsvijest ili su sva naša ranija iskustva tu da nas upozore da nešto nije u redu?
To je sad Hamletova dilema: biti ili ne biti? Kako biti siguran u svoje osjećaje kad samo ti vidiš neke duhove, samo ti s njima razgovaraš.
Pa ipak, moram poći baš od tih osjećaja i pokrenuti neka pitanja koja su do juče drijemala negdje u tami. Vjerovatno ima razloga da se Klaudija boji prepustiti osjećajima, njena iskustva u ljubavi su takva, kako ona to podvlači, "uvijek su uzimali više nego što su davali", a obećavali su sve.
Njena ljepota je toliko upadljiva da su čekali ispred njene tvrđave. Ali ona je svoju pletenicu bacila Njemu i sad On hoda po njenim odajama kao gospodar.
 "Drugo je krevet", neka on tu gospodari, nema ona ništa protiv, ali poslije toga on bi takođe trebalo svoju glavu da stavi na ramena i prema tome ponaša se i govori umjereno i razumno, kao neko kome se ipak pamet vratila.
Tu je sad teži dio razgovora.
Meni je poznato, i dosta je jasna slika njega kao zavodnika. On je klasični osvajač, ali i narcis koji gubi osjećaj za mjeru jer je ubijeđen da mora da bude voljen i prema tome "tereti" drugoga svojim pričama o ljubavi, jer je taj drugi njegovo jezero u kojem se on ogleda sve dok ne bude siguran da ga je Ona vidjela u njegovoj cjelovitoj ljepoti. A znamo da kod narcisa rade neki drugi strahovi i da ni njima nije lako povjerovati u svoje osjećaje. Kako onda praviti neku prognozu, kako se kladiti da će ovaj par uspjeti prebroditi te niske vode. Neki filozofi su ubijeđeni da je ljudima neophodna ona tenzija koja se osjeti kod klađenja, kod kockara i da je samo tada život zaista interesantan. Pa onda, možemo se kladiti da im je sada život jako interesantan i da se sigurno ne dosađuju.

Postavite pitanje

Poštovani čitaoci, vaša pitanja za dr Nadu Starčević-Sabadini možete slati na mail deskŽnezavisne.com. Dr Starčević-Sabadini je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Milanu, smjer za psihologiju, i autor je metoda rada Makos21, efikasnog instrumenta u pronalaženju i ponovnom uspostavljanju ravnoteže zdravlja u sferi emocija. Autor je više knjiga.